Luka Baška kroz stoljeća
Počeci otočnog i priobalnog brodarstva u Baški sežu u 16. st. kada su se stanovnici razrušenog naselja „Kaštel“ preselili na obalu, „Podbaškun“. Pokrenuli su promet roba sa susjednim mjestima na otoku, ali i sa susjednim otocima Rabom, Lošinjem i Cresom. Najvažnija i najveća luka tog doba s kojom su bili povezani bio je Senj. Jedrenjacima i brodovima na vesla, Bašćani su prevozili za Rijeku i Pulu vino, sir, ulje, rajčice, grožđe, drvo i dr. Plovili su i na jug te iz Zadra, Šibenika, Splita i Kotora prevozili pretežno vino i ulje. Bila je to opsegom mala linijska plovidba uz našu obalu, a iznimno i do talijanskih luka: Trsta, Venecije, Ravene i Ancone. Istovremeno, bio je to i trgovački posao jer su se lokalni poljoprivredni proizvodi, grožđe i rajčica, mijenjali za proizvode iz drugih krajeva te se njima trgovalo i dalje. Razvojem brodarstva, pojavila se potreba za popravkom i remontom brodova te je Baška imala i brodogradilište. Bašćani su bili vrsni kalafati, kasnije traženi i uspješni u arsenalima Trsta, Pule i Rijeke. U gradnji i prijevozu dominirale su drvene barke: bracera, bragoc i traget, ali veće potrebe za prijevozom roba na udaljenije linije, tražile su gradnju većih jedrenjaka pa se u promet uvode trabakuli, kuteri i logeri.
Luka je proširena 1892. godine izgradnjom novog, 220 m dugog lukobrana. Postavljeno je lučko svjetlo, izgrađen „garofulin“ ili privezište te nove bitve za ojačani privez brodova po krmi za slučaj nevremena. Kasnije je izgrađen novi gat za putnički promet i drugo lučko svjetlo.
Od 1900. godine do početka 1. svjetskog rata bašćanska trgovačka mornarica je na vrhuncu s ukupno 90 brodova nosivosti 2000 reg. tona. U floti su dominirali trabakuli i bracere koji su prevozili robu iz Dalmacije i senjskog zaleđa za Rijeku i Trst. Razvoj pomorstva je tražio da mornari imaju i zvanje nautičara pa je 1912. godine čak 15 Bašćana bilo osposobljeno za upravljanje brodovima po cijelom Jadranu.
Pojavom prvih parobroda na redovnoj liniji Senj- Rijeka ( 1872. brod „Hrvat“ je isplovio iz Senja za Rijeku), počeo je pad lokalnih brodara, a 1. svjetski rat je doveo do propasti brodarstva i trgovine te iseljavanja stanovništva. Između dva svjetska rata, zbog povoljnog smještaja i klime te brojnih plaža, Baška postaje turistički centar otoka i cijelog Hrvatskog primorja, odmah iza Crikvenice i Raba. U takvim ekonomskim uvjetima razvijao se i pomorski promet te Baška postaje dio parobrodarske pruge Senj-Sušak, Jadranske plovidbe d.d. Sušak.
U isto vrijeme, Baška ima svoju malu flotu plovila, kojih je 1937. bilo 28 od ukupno 69 na cijelom otoku.
Posljedice 2. svjetskog rata bile su razorne po bašćansku luku i njenu flotu. Svi su brodovi potopljeni, a luke, operativne obale i brodogradilišta uništeni. Nakon rata slijedi popravak i osposobljavanje brodova za najnužniji prijevoz robe i putnika.
Prva redovita putničko-teretna linija koju su držali parobrodi Jadrolinije s pristajanjem u Baški uvedena je 1951. godine na relaciji Rab- Rijeka, sa 6 pristajanja ljeti, a 4 zimi.
Velika promjena stiže 1969. kada kreće trajektna linija Senj- Baška- Lopar koja je 1989. u potpunosti ukinuta.
Nedavnim završetkom 1. i 2. faze Dogradnje luke Baška i produženjem lukobrana Vele rive, stječu se uvjeti za ponovno uspostavljanje ove povijesne brodske linije.
Od osnivanja Županijskih lučkih uprava 1999. godine, bašćanskom lukom upravlja ŽLU Krk koja 2014. godine kreće u sanaciju Male Rive. Radovi su završeni 2015. godine čime je Baška dobila potpuno opremljenu rivu za prihvat turističkih brodova na kružnim turama postaje nezaobilazna luka za jadranska cruising putovanja.
Luku Baška u 2023. godini očekuju radovi na 3. i 4. fazi dogradnje luke čime će se zaokružiti projekt kojim ova povijesno važna luka dobiva sve ono što njeni stanovnici i gosti godinama željno iščekuju- sigurnost, visok standard, nove vezove i vrhunske uvjete za privez plovila.
Po završetku projekta, koji kroz 4 faze obuhvaća produženje Vele rive za 50 m, Male rive za 100 m, tri gata na rivi Garofulin i u četvrtoj fazi, "T" rivu i gat na staroj rivi, ukupna vrijednost radova premašit će 75 mil. kuna/10 mil. Eura.
Povijesni izvor: Krčki zbornik, svezak 8, Krk, 1976
Fotografije: Turistička zajednica općine Baška https://www.visitbaska.hr/hr
